
Ovaj manastir privukao je pažnju istraživača tokom 19. i 20. veka s obzirom na svoju strukturu kojom više podseća na katedralu, nego na crkvu. Monumentalna građevina je prema spisima i istraživanjima obnovljena od strane vojvode Jovana Radula, ali nije poznato ko ju je sagradio i kada.

Otkriće ktitorkog natpisa dovelo je u ove krajeve I mnoge rumunske istraživače, s obzirom da su ktitori-vojvoda Radul Veliki I paraklib Gergije imali veliku političku ulogu u Vlaškoj tokom 15. i 16. veka, te su u znak zahvalnosti oslkani na zidovima manastira. Portret vojvode Radula, u crkvi je naslikan posmrtno i to je izraz poštovanja koji su prema njemu gajili knez Bogoje i njegova porodica, koji su živopisanje crkve omogućili. A sam knez Bogoje, jedini je portretisani predstavnik lokalnih vlasti iz ovog kraja sa početka 16. veka. Iako teško oštećeni – ovi portreti imaju značajnu dokumentarnu vrednost.

Ostaci građevine su 1948.godine stavljeni pod zaštitu države, a u međuvremenu restauriran je manji broj fresaka.